Naslovna » Magazin » Arhiva » #74 » ....

Valamova greška

Derek Prince

(Za bolje razumevanje ovog teksta, pročitajte iz 4. Mojsijeve, poglavlja: 22, 23, 24, 25 i 31.)

Na prvi pogled može izgledati da priča o proroku Valamu, koja je zabeležena u 4. Mojsijevoj (4. Moj. 22-25) nema veliki značaj za današnje hrišćane. Međutim, pisci Novog zaveta spominju Valama čak u tri odvojena teksta - i to uvek uz napomenu upozorenja. Jasno je, dakle, Valamova životna priča sadrži važne lekcije za hrišćane svih vremena.

Valam je čudna i intrigantna ličnost - zbunjujuća kombinacija natprirodnih duhovnih darova i korumpiranog karaktera. Na žalost, danas, ovako nešto vidimo sve više i više u današnjoj crkvi, ovakvu sličnu kombinaciji duhovnih darova i korumpiranog karaktera.

Priča o Valamu počinje kada Izrael konačno dolazi do granice Hanana. Njihovo prisustvo budi strah u Valaku, kralju moapskom, čija se teritorija graniči sa logorom Izraelaca. On je očigledno posmatrao Izraelce kao pretnju svom kraljevstvu, iako ovi nisu učinili ništa da bi i opravdali njegov strah.

Valak je imao osećaj da nije u stanju da se suoči sa Izraelom u borbi, i on je odlučio da koristi duhovno oružje protiv njih. On je poslao neke od svojih prinčeva - sa naknadom za uslugu u njihovim rukama - da pozovu Valama da dođe i baci kletvu na Izrael. Kao "prorok" (tj. gatara ili veštac), Valam je imao reputaciju u efikasnom izgovaraju blagoslova ili prokletstava nad nekim, i to sa moćnim efektom manifestacije dobra ili zla nad istim.

Valam je poticao iz Petora u Mesopotamiji. On nije bio Izraelac. Ipak, on je imao direktna saznanja o jedinom i istinitom Bogu. Kada ga je Valak zamolio da prokune Izrael, on je odgovorio: "ne bih mogao prestupiti reči Gospoda Boga svog." (4. Moj. 22:18) Srpski oblik, "Gospoda" jeste prevod svetog Božjeg imena, koji u hebrejskom glasi: "Jehova" ili "Jahve". Dakle, Valam je znao Boga po Njegovom svetom imenu a još ga je nazvao i "moj Bog".

Kada su Valakovi poslanici stigli, Bog je rekao Valamu da ne ide sa njima, i da ne proklinje Izrael (4. Moj. 22:12).

Valak kao odgovor na Valamovo odbijanje šalje još veću grupu svojih velikodostojnika - sa obećanjem mnogo veće novčane nagrade. Ovaj put je Gospod dao Valamu dozvolu da ode, ali pod jednim uslovom: "ustani, idi s njima, ali šta ti kažem ono da činiš." (4. Moj. 22:20)

Ne postoji nijedan zapis, da li su Valakovi ljudi došli da zovu Valama ponovo, on je očigledno rešio da pođe, ali sa svojim namerama (motivima) a ne sa Božjim, a njegova svojevoljnost i neposlušnost je izazvala bes Gospodnji, koji mu se suprotstavio na njegovom putu i gotovo ga nije ubio. Konačno, međutim,Gospod prelazi preko njegove tvrdoglavosti i pušta ga ode, ali mu ponovo postavlja uslov: "Idi s tim ljudima, ali samo ono govori što ti ja kažem." (4. Moj. 22:35)

Valak je pozdravio Valama i napravio je obimne pripreme za celu procesiju bacanja prokletstava na Izrael. Međutim, svaki put je rezultat bio upravo suprotan od traženog. Sve u svemu, Valam je izgovorio četiri proročanstva, koja su među najlepšim i najmoćnijim otkrivenjima u Pismu i koje potvrđuju neopozivu rešenost Boga da blagoslovi Izrael.

Pošto je Bog osujetio zli pokušaj da se prokune Izrael, zbog toga je Valam predložio drugačiju strategiju protiv njih (vidi 4. Moj. 31:16). Ako bi žene moabkinje mogle namamiti Izraelce u idolopoklonstvo i nemoral, ne bi bilo potrebno da ih se proklinje, jer će sami na sebe baciti prokletstvo i Bog će ih sam osuditi. Ova druga Valamova strategija je uspela, i 24.000 Izraelca je izginulo pod sudom Božijim (4. Moj. 25:1-9).

U svemu ovome Valam je pokazao začuđujuću nedoslednost. Njemu je više od jednog puta bilo izričito zabranjeno da proklinje Izrael. On je kroz natprirodno otkrivenje primio četiri puta nepromenljivu Božiju potvrdu da Bog želi da blagosloviti Izrael i da sudi njegovim neprijateljima. Međutim, on uporno istrajava u saradnji sa Valakom, neprijateljem Izraela, i kuje plan za uništenje Izraela. Zbog toga je potpuno opravdano da i on pogine u istoj presudi kao i ostali neprijatelji Izraela, izvršenoj od strane Izraelaca, i to zajedno sa kraljevima Midjanaca (4. Moj. 31:8).

Dovedeni smo do toga da upitamo sami sebe: Kakav je to mogao biti motiv? Motiv, toliko moćan i ubedljiv, koji je izazvao Valama da se ponaša u direktnoj suprotnosti sa Božjim otkrivenjem koje je jasno dobio od Boga - čak i po pocenu svog ličnog uništenja? Dva pisca Novog zaveta daju jasan i konkretan odgovor na ovo pitanje.

Govoreći o lažnim učiteljima u crkvi, Petar kaže: "Ostavivši pravi put, zađoše, i idu putem Valaama Vosorovog, kome omile plata nepravedna..." (2. Pet. 2:15 RDK)

Juda isto tako,Govoreći o lažnim učiteljima, kaže: "Teško njima! Jer putem Kainovim pođoše i u prevaru Valamove plate padoše, i u buni Korejevoj izgiboše..." (Juda 1:11 RDK)

Odgovor je jasan: Valam je bio kušnjom vođen u svoju pogibao, njegova velika ljubav prema novcu vodila ga je u destrukciju. To je bio razlog zašto je on bio spreman da zloupotrebljava svoje čudesne duhovne darove. Takođe, verovatno je bio polaskan, po pažnji koju je primio od kralja Valaka i njegovih knezova. Ljubav prema novcu je usko povezana sa željom za popularnošću i za posedovanje vlasti, a sve ove zle požuda rastu iz zemljišta koje se zove: PONOS.

Lekcije iz Valamovog slučaja

Prvo

Postoje tri važne lekcije koje moramo da naučimo iz priče o Valamu.

Prvo, Svemogući Bog je načinio neopozivu obavezu da utvrdi Jevreje kao svoj narod navek i zauvek. Nema te sile u svemiru, ljudske ili satanske, koja može ikada da poništi ovaj zavet koji je Bog načinio sa Jevrejima. Jevreji su bili mnogo puta neverni Bogu, i On je donosio teške sudove nad njima, ali njihova nevernost nikada neće poništi Božju vernost.

Važno je da se razume da inicijativa za ovo dolazi od Boga, a ne od čoveka. Jevreji nisu izabrali Boga, već je Bog izabrao Jevreje.

Imam mladog prijatelja, bivšeg muslimana - nazovimo ga Ali - koji je na jedan natprirodan način obraćen Hristu. Posle svog obraćenja on je počeo pred Boga da iznosi svoje pritužbe protiv Jevreja. No, na to mu je Bog odgovorio: "Ali, tvoj problem nije sa Jevrejima, već sa mnom. Ja sam onaj koji ih je izabrao." On je ovo odmah razumeo i prihvatio ovu činjenicu. Danas, ovaj mladi čovek ima uspešnu službu dovođenja muslimana Hristu i uči ih da se mole za Jevreje.

U 4. Mojsijevoj 24:9, Valamovo proročanstvo otkriva odlučujući faktor u sudbini ljudi i naroda (nacija). Govoreći o Izraelu, Bog kaže: "Ko tebe blagosilja, biće blagosloven; a ko tebe kune, biće proklet." (RDK)

Ovo određuje sudbinu pojedinaca i naroda - često bez da su toga i svesni - prema njihovom stavu prema Jevrejima. Oni koji ih blagosiljaju bivaju blagosloveni a oni koji ih proklinju bivaju prokleti.

Drugo

Jedno od najsnažnijih i najuspešnijih oružja Sotone protiv nas jeste ljubav prema novcu. Ovo je velika istina od najranijih dana hrišćanstva pa sve do danas. Služba za Boga koju prate moćni natprirodni znaci - naročito čuda isceljenja - skoro uvek, za neke, postaje sredstvo za pravljenje novca.

U 2. Korinćanima 2:17 (SSP), Pavle upoređuje svoju službu sa službom mnogih tadašnjih hrišćanskih savremenika: "Jer, mi ne trgujemo Božijom rečju, kao mnogi, nego iskreno govorimo u Hristu." Dakle, čak i u Pavlovo vreme su mnogi hrišćani koristili svoju službu (za Boga) da zarade novac za sebe!

Novac sam po sebi nije zao, i nije nužno da imanje bogatstva jeste grešno. Po prirodi, novac je potpuno neutralan. Može se podjednako koristiti bilo za dobro ili za zlo. Međutim, kada mi počnemo da volimo novac, onda bivamo uhvaćeni u zamku Sotone. U 1. Timoteju 6:9-10, Pavle daje jasno upozorenje na ovo:

"A koji hoće da se obogate oni upadaju u napasti i zamke, i u mnoge lude škodljive želje, koje potapaju čoveka u propast i pogibao. Jer je koren svih zala srebroljublje kome neki predavši se zađoše od vere i na sebe navukoše muke velike." (RDK)

U mojoj ličnoj službi vrlo često sam uvideo da je u Božjem planu da On da prosperitet vernicima koji su posvećeni ciljevima Njegovog carstva. Ipak, gledajući unazad, sada ja žalim za svakom propuštenom prilikom kada ovo saznanje nisam uspeo da izbalansiram sa upozorenjem apostola Pavla dato u 1. Timoteju 6. U mom umu, ja vidim vernike, one koji su podlegli ljubavi prema novcu, kao ljude koji su zarili oštar i otrovan nož, u sopstveno telo. Svakako, ovo je upravo ono što je i Valam učinio sam sebi.

Treće

Moramo da razumemo razliku između duhovnih darova i duhovne plodova. Darovi predstavljaju sposobnosti, ali plodovi predstavljaju karakter. Darovi dolaze u vrlo kratkom vremenu - momentalno, ali plodovi dolaze kroz vrlo spori proces razvoja i rasta - godinama.

Primanje duhovnih darova, samo po sebi ne može promeniti karakter dotične osobe. Ako je osoba bila ponosna ili nepouzdana ili prevarna pre primanja duhovnih darova, ta osoba će i dalje biti ponosna ili nepouzdana ili prevarna i nakon primanja darova.

Primanje duhovnih darova, međutim, povećava odgovornost osobe, jer je povećan uticaj koji ona može imati na druge. Takođe, to nosi sa sobom i iskušenje da se vide "uspesi" u hrišćanskom životu, kroz manifestaciju duhovnih darova, a ne kroz razvoj pobožnog karaktera. Ma kako to paradoksalno izgledalo, što više duhovnih darova neka osoba primi, ona mora više pažnje posvetiti negovanju svojih duhovnih plodova. Kada prođemo iz dimenzije vremena u večnost, tada ćemo ostaviti naše darove, ali naš karakter će biti sa nama zauvek.

Valam je imao jasnu i svesnu viziju blaženog kraja koji čeka pravednike, kada je u svojoj molitvi izrekao: "Da bih ja umro smrću pravedničkom, i kraj moj da bi bio kao njihov!" (4. Moj. 23:10 RDK)

Ipak, Valamova molitva nije uslišena. On je pogubljen u Božjoj presudi nad Midijancima, jer njihovi novci su ga doveli u iskušenje da se otvoreno protivi Bogu.

Valamovu sudbinu je vrlo slikovito objasnio Isus u svom učenju, u Mateju 7:21-23:

"Neće svaki koji mi govori: Gospode! Gospode! Ući u carstvo nebesko; no koji čini po volji Oca mog koji je na nebesima. Mnogi će reći meni u onaj dan: Gospode! Gospode! Nismo li u ime Tvoje prorokovali, i Tvojim imenom đavole izgonili, i Tvojim imenom čudesa mnoga tvorili? I tada ću im ja kazati: Nikad vas nisam znao; idite od mene koji činite bezakonje." (RDK)

Jednostavno rečeno, ne postoji nikakva zamena za poslušnost Bogu. Jedino poslušnost može osigurati naše mestu u Carstvu nebeskom.

Izvor; Teaching Lette, No 4: The Error of Balaam.
"Glavni cilj hrišćanske vere nije dovesti čoveka u nebo, već dovesti nebo u čoveka."
- Thomas Hardy

ZA DANAS

IZDVAJAMO




ANKETA

-

INDEKS TAGOVI

PRATI NAS

Posete/Statistika
Danas: 1575
Ukupno: 5863799
Generisano za: 0.005''

W3C XHTML 1.0
W3C CSS

Internet izvor: http://siont.net/magazin/arh/074/03.php
Ovaj tekst je preuzet/odštampan sa sajta SIONSKE TRUBE - http://www.siont.net/.
Uslovi i prava za korićenje ovog materijala su dati na stranici: http://www.siont.net/garancije.php.