Naslovna » Magazin » Arhiva » #50 » ....

Koliko je dobra Božja volja

Pol Litl

Kad bi nam Bog dozvoljavao da mu postavimo jedno jedino pitanje, mislim da bi ga većina hrišćana pitala šta je njegova volja za njih. Ovo zato što mir i zadovoljstvo hrišćana zavisi od ostvarenja Božje volje u njima. Ipak, mnogo nam muke zadaje spoznaja Božje volje. Mnogi govore o njoj sasvim površno primenjujući je najčešće tamo gde je nema. Za mnoge je Božja volja kao "vozni red", a to Bog veoma retko tako daje. U većini slučajeva, Božja je volja samo sledeći korak. Ipak, izuzetan je dobitak za svakog hrišćanina, jer znaju da Bog ima specifičan plan za njih: "Mi smo, naime, njegovo delo, u Hristu Isusu stvoreni za dobra dela, koja je Bog unapred pripravio - da u njima živimo." (Ef. 2,10). Bog nam je čak i obećao da će nam otkriti svoju volju: "Uzdaj se u Gospoda svim srcem svojim, a na svoj razum ne oslanjaj se. Na svim putevima svojim imaj Ga na umu, i On će upravljati staze tvoje." (Pri. 3,5-6).


Dve strane Božje volje

Božja volja ima dve strane. Prva, Bog nam kroz svoju Reč otkriva svoje opšte namere. Druga je specifična za nas i Bog nju mnogo nam ne objašnjava, ne detaljiše. Jesi li već otkrio da je veliki deo njegove volje već predstavljen u njegovoj Reči? To su vidovi njegove volje koji se tiču svakoga hrišćanina. Evo par primera.

Naložio nam je da idemo u svet i propovedamo Radosnu vest. Iz Rimljanima 8,29 znamo da želi da se prilagođavamo njegovom obliku. U Jakovljevoj je poslanici mnogo vidova Božje volje i njih treba čitati i primenjivati na sebe. Svaki će hrišćanin učiniti dobar korak napred ako počne računati s ovim vidovima Božje volje.

Sveto pismo ima i negativne i pozitivne naloge (zapovesti). U Drugoj Korinćanima 6,14 ne dozvoljava nam da vučemo jaram zajedno sa nevernicima (neobraćenima). To bi, među ostalim, značilo da se hrišćanin ne veže za ceo život sa osobom koja nije vernik u Isusa. Tu ne treba moliti za spoznaju Božje volje, jer je ona već poznata i jasna.

Dobro je rečeno da ne treba tražiti Božje vodstvo u onom za šta dobro znamo da nije dozvoljeno. Ima sasvim jednostavnih pitanja gde je traženje Božje volje sasvim suvišno. Na primer, za izbor jela u restoranu suvišno je pitati Boga, ili od kog materijala nositi odeću. Tu, jednostavno, treba primeniti svoja iskustva, svoja saznanja, svoj razum.

Tu je i druga strana gde nam Božja volja izuzetno potrebna. Bog objašnjava Isaiji: "Ja sam Gospod Bog tvoj koji te učim da bi napredovao, vodim te putem kojim treba da ideš." (Isa. 48,17) Niko neće dobiti nalog: "Studiraj medicinu u ____ i budi lekar u ____ gradu." Ili, "Oženi se Jovankom G." Biblija nam ne daje takve pojedinosti za uređenje života.

Uzmemo li u obzir obe strane Božje volje, onu koju saznajemo iz Biblije, i onu gde nam Bog pokazuje svaki naš sledeći korak, onda posedujemo osnovni plan za naš život. Božji plan nije paket spušten o užetu sa neba, niti se možemo nadati da će nam se takav u budućnosti dati. Božja je volja mnogo više nalik na svitak koji se svakoga dana odvija za poslove toga dana, a ne može se pročitati šta je na planu za sutra. Dakle, Božju volju treba da istražujemo svakoga dana, da ne kažem sata, u svakoj situaciji ili okolnostima. Moguće je planirati za godinu, dve godine, deset godina unapred, ali sve je jedno, i dalje stoji istina da Božju volju moramo tražiti i istraživati celog svog života.


Preduslovi

Ko je shvatio dve strane Božje volje, može se zabaviti preduslovima za njenu spoznaju. Prvi je preduslov: biti Božje dete. Jednom su pitali Isusa lično: "Šta da činimo... da radimo dela koja Bog želi?" Isus im odgovara: "Ovo delo Bog hoće... da verujete u onoga kojeg je poslao." (Jn. 6,28-29). Pre svega, valja doći Isusu kao Spasitelju i Gospodu u veri predanja. Tako postajemo Božja deca i on nas može voditi kao svoje.

Drugi je preduslov, da smo rešeni da svom snagom svoga bića ispunjavamo njegovu volju tamo gde god nam je ona poznata. Ako nismo poslušni njegovoj volji gde nam je ona poznata, sigurno nećemo nikada doći do drugog stepena poznanja njegove volje.

Mark Tven, američki humorista reče da njega ne zbunjuju nejasna mesta u Bibliji nego poznata. Zna se da je moguće Boga sresti u molitvi svakoga dana. I zna se, daje to ugodno Bogu, da je to njegova volja. Ako ne ispunjavamo ovu njegovu volju za ovaj dan, kako ćemo spoznati i ispuniti onu "specifičnu" koju Bog ima za nas?

Treći je preduslov da prihvatimo Božju volju iako nam možda nije baš mnogo jasna. Ovo je najveći problem za većinu hrišćana. Iskreno, većina bi se hrišćana rado molila: "Bože. pokaži mi svoju volju a ja ću sam odlučiti šta je od toga razumno i prihvatljivo, a šta nije." Ovo bi se rado primenjivalo i na brak i na životni poziv, i na sve ostale ključne odluke. Ovo pokazuje da nema punog istinskog pouzdanja u Boga. Iskazuje mu se nepoverenje, jer se njegova volja želi nadopuniti, ispraviti, kritikovati. Ko god postupa na ovaj način, on svojim delom govori Bogu: "Hvala ti Bože, ali ja znam bolje šta mi treba, ja bolje znam kako ću postati srećan."


"Nebeski nestaško"

Mnogi vide Boga kao nebeskog nestaška koji se naginje preko nebeskog balkona i među ljudima traži retke srećnike, pa kad ih pronađe naređuje: "Sredi ga!" Ovo je svetogrđe već i kao sama pomisao. Ogromna je istina izrečena u Rimljanima 8,32: "Bog, koji nije poštedeo svog sopstvenog Sina, nego ga je predao za sve nas, kako nam neće s njim i sve drugo darovati?" Kad se ova misao shvati i kad ona obuzme naše biće, mnogo se lakše rešava pitanje Božje volje, jer se spremnije prihvata sve što god dolazi od njega. Dao je svoga Sina, najveće šta je imao, a sve ostalo su samo sitnice u odnosu na ovaj ogromni dar. Osvald Hofman reče: "Misliš da Bog koji je dao odeću, neće dati još i neki končić? Kakva besmislica!"

Zamislite oca kome dolaze ćerka i sin, te mu kažu: "Tata, mnogo te volimo!" a on će im: "Ah, jedva sam čekao da mi to kažete. Dođite ovamo da vas zatvorim bar na tri nedelje u podrum i da živite samo o hlebu i vodi!" Ovako se ne odgovara na ljubav ljubljenih.


Nebeski Otac

Ljubi li Nebeski otac manje nego zemaljski? Božja ljubav prevazilazi bilo kakvu ljubav koju bi ljudi mogli imati. Isus kaže: "Kad, dakle, vi kao zli ljudi umete da dajete dobre darove svojoj deci, koliko će više Otac nebeski dati Duha Svetoga onima koji ga mole." (Lk. 11,13)

Božja ljubav nije odbojna. Naprotiv, to je najveća vrednost našega života. Nema većeg dobitka nego biti u središtu Božje ljubavi. U svetlu Božje ljubavi moguće je otkriti zadovoljstvo ispunjenja Božje volje (Lk. 10:25-27). Ovo je jedan od središnjih preduslova.

Niko nema iskrene namere ko kaže: "Bože, učiniću sve šta tražiš od mene, ali..." Mnogo je iskrenije reći: "Bože, stvorio si me, i tebi pripadam. Ljubio si mene, buntovnika, kad ja za tebe uopšte nisam ni mario. Sve što imam, tvoje je. Ne pripadam sebi nego tebi. Kupio si me velikom cenu i zbog toga ti se predajem. Čini sa mnom šta god želiš!" Ko na ovaj način, iskreno pristupa Bogu može reći kao apostol Pavle: "Jer je meni život Hrist!"

Izvor: Iskre 1/1984.
Tagged: volja_božja|
"Gospode, ne tražim blagodat koju je imao Pavle, niti milost koju je imao Petar, nego Te molim za pomilovanje koje si dao razbojniku na krsnom drvetu."
- Kopernik

ZA DANAS

IZDVAJAMO




ANKETA

-

INDEKS TAGOVI

PRATI NAS

Posete/Statistika
Danas: 455
Ukupno: 5825904
Generisano za: 0.001''

W3C XHTML 1.0
W3C CSS

Internet izvor: http://siont.net/magazin/arh/050/04.php
Ovaj tekst je preuzet/odštampan sa sajta SIONSKE TRUBE - http://www.siont.net/.
Uslovi i prava za korićenje ovog materijala su dati na stranici: http://www.siont.net/garancije.php.