Naslovna » Magazin » Arhiva » #51 » ....

Predodređeni za radost

Jan Vareca

Neverovatno je koliko ljudi u crkvi ima pogrešnu sliku o svome Bogu i o samoj suštini hrišćanstva.

Veoma često se Bog crkve zamišlja kao neki starac krajnje ozbiljnog lica, dok se Njegovi sveci koji ga okružuju predstavljaju kao ozbiljne osobe, veoma bledih lica što zbog mnogih godina udisanja dima od tamjana, a što zbog mnogog prebivanja u hladu - među zidovima vlažne crkve. Kao ljudi paćenici, kao oni koji su iscrpljeni od mnogog čitanja svetih knjiga, i od dugačkih molitvi, i čestih postova, kao osobe bez imalo vedrine u sebi... Zaista, da li ste ikad videli neku ikonu na kojoj se svetac smeši? Na kojoj je radostan i srećan? Teško, oni se uvek predstavljaju kao mrtvo ozbiljni.

Pripadamo Bogu radosti

Biblijski verujući hrišćani moraju prevazići kliše nametnute religioznosti koji oslikava Hrista i hrišćanstvo u nekakvom tajanstvenom sivilu, kao nešto veoma, veoma ozbiljno i tužno. Ovakav deformisani pogled se neminovno nametnuo kao nekakva mera svetosti, da svetost mora "baš tako" da izgleda, no, ovo je krajnja zabluda.

Zbog ovakvih naših "religioznih predrasuda" skloni smo da Isusa zamišljamo kao tužnu i ozbiljnu osobu, pa čak i depresivnu. No, Isus uopšte nije bio takav, On je bio najradosnija osoba koja je ikada živela na Zemlji. Pisac poslanice Jevrejima svedoči o tome navodeći Psalam 45:7, gde on za Isusa kaže sledeće:

"Omilela Ti je pravda, i omrzao si na bezakonje: toga radi pomaza Te, Bože, Bog Tvoj uljem radosti većma od drugova Tvojih." (Jev. 1:9 RDK)

Isus je primio "pomazanje radosti" od Oca, a "nositelj" ovog pomazanja ne može biti ništa drugo do sam Duh Sveti. Ovo pomazanje radosti, nam otkriva samu suštinu Božje prirode i raspoloženje Božije - tj. ono koje se nalazi unutar samog Trojstva - Bog Biblije je u suštini jedan vrlo radostan Bog.

Da li primećujete činjenicu da je celo stvorenje ispunjeno božanskom radošću. Šta osećate dok gledate livadu koja se šareni od raznobojnog cveća, zalazak sunca? Ili, dok posmatrate malu decu u igri? Da li sve to u vama ne pokrene radost i ne izmami smešak na vašem licu? Da, celo stvorenje nosi "pečat radosti". No, reći ćete ima i tužnih stvari. Da, ima. No, setite se da je ovo pali svet, svet koji je razorio greh. Ipak, tragovi njegovog "originalnog izdanja" su još uvek vidljivi - Božji karakter se i dalje može pročitati kroz stvorenje.

Naravno, Isus je znao biti i tužan, čak je i plakao, ali ovakva osećanja nisu bila prevladavajuća u Njegovom karakteru. On nije ceo svoj zemaljski život hodao kao "čovek patnje i vičan boli" (Isa. 53:3), kao što neki hrišćani zamišljaju Isusa u svojim glavama. Isaija ne govori o Isusov karakteru već o Njegovom predodređenju, jer hebrejska reč "yada", koja je prevedena kao "vičan", ustvari ima značenje: "znati, biti informisan". Isus je znao da je rođen da bude žrtva za ljudske grehe, a ipak je svakoga dana sa radošću išao prema svome krstu (Jn. 15:11, Jn. 17:13).

U evanđelju nalazimo predivno mesto gde Isusa okružuju deca (Mk. 10:13-16), roditelji su donosili svoju decu Isusu, ne samo zato što su to oni hteli, već verovatno što su to i deca sama tražila. Sklon sam da verujem da su deca "vrebala" Isusa, pratila ga, i jedva čekala da se odrasli dosadnjakovići odmaknu od Njega da bi oni sa Njime mogli imali svojih pet minuta. Deca nepogrešivo osete da li u nekome ima "duh radosti", deca nikada neće pokazati otvorenost i zanimanje za neku namrštenu, tmurnu i smrtno ozbiljnu osobu.

Carstvo večnog veselja

Da li razumemo i to da je Isus carstvo Božije predstavljao kao nešto što se odigrava na "svadbenoj večeri", On je govorio o "slavlju", ili što bi mi danas rekli "žurki".

Možete li neko svadbeno slavlje zamisli bez radosti?

Na žalost mnogi hrišćani ovo ne shvataju i celo svoje hrišćanstvo žive kao da su na sahrani a ne na svadbenom slavlju (Rim. 14:17). Suštinu hrišćanstva čini "Radosna vest" i hrišćanin je čovek koji ima razloga da se raduje više od bilo kog drugog, jer mu je ime zapisno u nebesima (Lk. 10:20).

Mnogi hrišćani su u duhu "kiseli" i svoju kiselost svesno ili nesvesno veoma darežljivo sipaju na druge a onda se čude zašto ljudi ne prihvataju njihovo svedočanstvo o Hristu, tj. "Radosnu vest". Zaista, pitam se zašto? Radost podrazumeva: vedrinu duha i optimizam, pa čak i poniznost. No, ovakav karakter ne ide uz poimanje svetosti koje religiozni ljudi imaju.

Čovek koji je doživeo opraštajuću Božju milost i koji u sebi nosi svežinu deteta (Mt. 18:3) brz je da u drugima uvek vidi ono dobro, ono najbolje. On je pun nade za sutrašnjicu, i svesti o tome koliko je vredan u očima svoga nebeskog Oca.

Dete Božje je dete radosti

Mnogi hrišćani i dugo vremena posle svog obraćenja ne vide Boga kao nekog kome je stalo do njih, kao nekoga ko im se raduje kada mu dolaze, oni mu veruju za svoje spasenje, ali nisu sigurni da li baš njih takve, Bog zaista voli.

No, u Bibliji se nalazi jedan stih koji nam otkriva Božje srce prema svom narodu:

"Gospod Bog tvoj, koji je usred tebe, silni, spašće te; radovaće ti se veoma, umiriće se u ljubavi svojoj, veseliće se tebe radi pevajući." (Sof. 3:17)

Bog je srećan što nas je spasio, On se raduje zbog toga, veseli se zbog nas i peva. Doslovno, ovaj stih se može shvatiti ovako: Bog je izvan sebe od radosti, što nas je spasio, što nas ima za sebe. Verujete li u ovo? Ako ne, počnite da razmišljate o istinama datim u ovom stihu, i primićete drugačiju sliku o vašem Bogu, ali ujedno i o sebi samima.

Radost daje bolji ukus našim životima i "naša religija" tako pred ljudima postaje religija vedrine i raspoloženja. Bićemo prepoznati kao ljudi koji slede "radosnog Boga", koji umeju da pokažu radost i optimizam u svakoj životnoj situaciji. Zar ne piše: "S radošću ćete crpsti vodu iz izvora ovog spasenja." (Isa. 12:3).

Dragi moji, "radujte se u Gospodu" (Fil. 3:1 EČ) Radujte se uvek. (1. Sol. 5:17 RDK).

Tagged: radost| svetost|
"Ono što činimo ili ne činimo za života, to odjekuje u večnosti."
- nepoznati

ZA DANAS

IZDVAJAMO




ANKETA

-

INDEKS TAGOVI

PRATI NAS

Posete/Statistika
Danas: 1679
Ukupno: 5862173
Generisano za: 0.004''

W3C XHTML 1.0
W3C CSS

Internet izvor: http://siont.net/magazin/arh/051/01.php
Ovaj tekst je preuzet/odštampan sa sajta SIONSKE TRUBE - http://www.siont.net/.
Uslovi i prava za korićenje ovog materijala su dati na stranici: http://www.siont.net/garancije.php.